90377 Sedna

90377 Sedna

snimka svemirskog teleskopa Hubble
Otkrio	Michael E. Brown, C. Trujillo, D. Rabinowitz[1]
Datum otkrića	14. XI 2003.
(90377) Sedna
Afel	≈ 936 AJ (Q)[2] Šablon:FormattingError 0.015 svjetlosna godina
Perihel	Šablon:FormattingError (q) Šablon:FormattingError
Ekscentricitet	Šablon:FormattingError
Orbitalni period	≈ Šablon:FormattingError[2][a]
Inklinacija	11.92864°
Fizikalne osobine
Dimenzije	Šablon:FormattingError[6]
Elipticitet	524.4±1.0 AJ (a) 7.7576×1010 km
Brzina oslobađanja	1.04 km/s
Period rotacije	10.3 sati ± 30%[4][7]
Albedo	0.32 ± 0.06 [6]
Temperatura na površini	≈ 12 Kelvina −261 °C,
Spektralna klasa	crveno: B−V=1.24; V−R=0.78[8]
Prividna magnituda	21.1[9] 20.5 (apsida)[10]
Apsolutna magnituda (H)	1.83 ± 0.05 [6] 1.5[4]

90377 Sedna (simbol: )^[11] je veliki planetoid u dalekim predjelima sunčeva sustava koji je 2012. bio tri puta udaljeniji od Sunca nego Neptun. Spektroskopija je otkrila da je površina Sedne sastavljena od sličnog materijala kao i drugi trans-neptunski objekti, dakle spoj vode, metana i dušikovog leda sa tolinima. Njena površina je jedna od najcrvenijih od svih objekata sunčeva sustava. Vrlo je vjerojatno patuljasta planeta.

Većinu svoje orbite, Sedna je čak i dalje od Sunca nego što je trenutno, jer se procjenjuje da je njen afel 937 astronomskih jeidnica^[2] (31 puta udaljenija od Neputonove orbite), zbog čega je jedan od najudaljenijih objekata sunčeva sustava ne računajući komete.^[b][c] Sedna ima iznimno izuženu orbitu, te joj treba oko 11.400 godina za jedan obilazak oko Sunca, zbog čega su se javila nagađanje oko njenog porijekla. Centar za male planete trenutno stavlja Sednu u rasejani disk, skupinu objekata koji su poslani u iznimno razduženu orbitu usred gravitacijskog učinka Neptuna. Ipak, ova klasifikacija je osporavana, jer Sedna nikada ne dolazi dovoljno blizu Neptuna da ju on odbaci, zbog čega neki astronomi pretpostavljaju da je ustvari prvi poznati član Ortova oblaka. Ostali smatraju da je možda bačena u trenutnu orbitu od prolazeće zvijezde, možda jedne od Sunčeva otvorena skupa), ili možda čak da je zarobljena od drugog zvjezdanog sustava. Druga teorija sugerira da je njena orbita dokaz za veliki planet izvan Neputuna. Astronom Michael E. Brown, koji je jedan od osoba koji su otkrili Sednu i patuljaste planete Eris, Haumea i Makemake, vjeruje da je to znanstveno najvažniji tran-neptunski objekt otkriven do danas, jer razumijevanje njene orbite znači dobiti informacije o porijeklu rane evolucije Sunčeva sustava.^[13]

1. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu discovery
2. ↑ ^{2,0 2,1 2,2 2,3} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu barycenter
3. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu DES
4. ↑ ^{4,0 4,1 4,2} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu jpldata
5. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Kaib2009
6. ↑ ^{6,0 6,1 6,2} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu herschel
7. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu pr200510
8. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Tegler
9. ↑ ^{9,0 9,1} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu AstDys
10. ↑ ^{10,0 10,1 10,2} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Horizons2076
11. ↑ U+2BF2 ⯲. David Faulks (2016) 'Eris and Sedna Symbols,' L2/16-173R, Unicode Technical Committee Document Register.
12. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu AstDys-Eris
13. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu fussman

Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>