Austrijanci u najširem smislu predstavljaju stanovnike, odnosno državljane današnje Austrije, te ih u takvom smislu definiraju austrijski zakoni.
Međutim, u užem, etnološkom smislu Austrijanci se danas najčešće definiraju kao germanska etnička grupa koja porijeklo vuče od ostrogotskih, bavarskih i alemanskih plemena. S druge strane, zaseban etnicitet Austrijanaca odnos njihov koncept kao moderne nacije je relativno nov fenomen, prije svega vezan uz određene historijske događaje u 19. i 20. vijeku.
Tako je sve do raspada Austro-Ugarske izraz "Austrijanac" imao isključivo regionalne konotacije, dok su se u etničkom smislu stanovnici Austrije smatrali dijelom šireg njemačkog nacionalnog korpusa. Tako se 1918. novostvorena austrijska država prozvala "Njemačkom Austrijom" i kao svoj cilj uvela ujedinjenje s Njemačkom. Taj je cilj ostvaren 1938. od strane Hitlerovih nacista, ali je nakon drugog svjetskog rata obnovljena austrijska država, a stanovnici Austrije prigrlili koncept zasebne nacije kako bi se što je moguće više ogradili od svih negativnih konotacija vezanih uz projekt Velike Njemačke.
Profiliranju Austrijanaca kao zasebne nacije je, osim političkih okolnosti, pripomogla i činjenica da je neutralna Austrija nakon drugog svjetskog rata izgradila daleko viši životni standard od podijeljene Njemačke, kao i da stav o Austrijancima kao zasebnoj naciji uživa konsenzus i među samim Nijemcima.