Bertrand Russell

Bertrand Russell
Portret Bertranda Russella
Biografske informacije
Rođenje	(1872-05-18)18. 5. 1872. Trelleck, Wales Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt	2. 2. 1970. (dob: 97) Penrhyndeudraeth, Wales Ujedinjeno Kraljevstvo
Nacionalnost	Englez
Supružnik	Alys Pearsall Smith (razvod) Dora Black (razvod) Patricia Spence (razvod) Edith Finch (njegova smrt)
Obrazovanje
Alma mater	Trinity College, Cambridge
Zanimanje	filozof, matematičar, logičar
Opus
Književne vrste	proza
Jezik	engleski
Znamenita djela
Principia Mathematica (znanstveni rad, 1910-13.) "Why I Am Not a Christian" (esej, 1927.) A History of Western Philosophy (povijesno djelo, 1945.)
Nagrade
De Morganova medalja (1932) Nobelova nagrada za književnost (1950) Nagrada Kalinga (1957) Jeruzalemska nagrada (1963)
Potpis

Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell (Trelleck, 18. svibnja 1872 – Penrhyndeudraeth, 2. veljače 1970) bio je engleski^[1] filozof, matematičar, logičar, povjesničar i društveni reformator.^[2]

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija 1895. počinje sveučilišnu karijeru, ali je 1916. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a 1918. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima 1922. i 1923. nema uspjeha. Od 1938. do 1944. predavao je na različitim sveučilištima u SAD-u, a tek je 1944. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv "ludila hladnog rata", predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.

Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo "Principia mathematica" nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već 1901. istaknuo se kao briljantan logičar, uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike (Russellov paradoks). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

1. ↑ Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", Bertrand Russell: critical assessments, Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178
2. ↑ Stanfordova Enciklopedija filozofije, "Bertrand Russell", 1. svibnja 2003.