Bitka na perzijskoj granici | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio perzijskog ustanka | |||||||||
| |||||||||
Sukobljeni | |||||||||
Medijci | Perzijanci | ||||||||
Vođe | |||||||||
Astijag Harpag ostali nepoznati |
Kambiz I. (Atradat) † Kir Veliki Oebar ostali nepoznati | ||||||||
Vojne snage | |||||||||
120-200.000 konjanika[1] 3.000 bojnih kola[2] |
50.000 konjanika[3] 100 bojnih kola[4] | ||||||||
Posljedice | |||||||||
Gubici: Vrlo veliki[5] |
Gubici: Minimalni[6] |
Bitka na perzijskoj granici (551. pne.) bila je drugi obračun između Medijaca i Perzijanaca tokom Perzijskog ustanka. Unatoč tome što Perzijanci nisu ostvarili potpunu pobjedu, bitka je pokazala kako Medijska Monarhija gubi vojnu snagu u regiji u korist Perzije. Ovo je bila prva bitka u kojoj je sudjelovao perzijski vladar Kambiz I. zajedno sa svojim sinom, 24-godišnjim Kirom Velikim. Bitka koja je trajala dva dana završila je taktičkom pobjedom Perzijanaca, nakon čega su se povukli na jug gdje je vođena opsada pasargadskog brda. Bitka na perzijskoj granici spomenuta je u fragmentima Nikolaja iz Damaska, te u djelima drugih historičara koji spominju bitku kod Hirbe, no nije spomenuta u Herodotovoj „Historiji“[7]. Većina modernih historičara smatra kako je Herodot spomenuo samo prvu i zadnju bitku Perzijskog ustanka, koji se uglavnom temelji na dvije njegove opisane bitke[8]. Sukob na perzijskoj granici je prvi opći sukob Medijaca i Perzijanaca[9]. U ovoj bitci Kir Veliki ostvario je taktičku pobjedu protiv nadmoćnije medijske vojske, poslije čega se povukao na jug u Perziju gdje je vođena odlučujuća bitka koja je odlučivala ne samo o ishodu rata već i o sudbini perzijskog naroda.