41°29′24″N 13°48′50″E / 41.49000°N 13.81389°E
Drugi svjetski rat | |||||
---|---|---|---|---|---|
![]() | |||||
| |||||
Sukobljene strane | |||||
![]() Britanska Indija
|
![]() ![]() | ||||
Komandanti i vođe | |||||
![]() ![]() ![]() |
![]() ![]() ![]() | ||||
Snage | |||||
240 000 vojnika 1900 tenkova 4000 zrakoplova |
oko 140 000 vojnika nepoznat broj tenkova i zrakoplova | ||||
Žrtve i gubici | |||||
55 000 žrtava | 20 000 žrtava |
Bitka za Monte Cassino (poznata još kao Bitka za Rim i Bitka za Cassino) bila je serija od 4 napada Saveznika na Zimsku liniju u Italiji koju su držali Nijemci i Italijani. Cilj je bio proboj do Rima.
Početkom 1944. zapadna polovina Zimske linije bila je pod čvrstom rukom Nijemaca koji su kontrolirali doline rijeka Rapido, Liri i Garigliano, kao i neke od okolnih vrhova i grebenova. Ovi elementi sačinjavali su Gustavovu liniju. Monte Cassino, drevna opatija na vrhu brda, koju je 529. osnovao sv. Benedikt, dominirala je nad obližnjim gradom Cassinom i ulazima u doline Lirija i Rapida, ali Nijemci je nisu zauzeli. Ipak, postavili su vojnike na neke položaje na strmim padinama ispod zidina opatije.
Bojeći se da opatija čini dio njemačkih odbrambenih linija, prvenstveno kao mjesto za izviđanje, Saveznici su je odlučili bombardirati 15. februara, pa su američki bombarderi bacili 1.400 tona bombi na nju.[1] Ruine koje su ostale nakon bombardiranja sada su nudile još bolju zaštitu od zračnih i artiljerijskih napada, pa su njemački padobranci 2 dana poslije zauzeli položaje u ruševinama opatije. Između 17. januara i 18. maja Monte Cassino i Gustavova linija napadnuti su 4 puta od strane Saveznika, a u posljednjem napadu učestvovalo je 20 divizija na liniji dužine 32 km. Njemački branioci konačno su potisnuti s njihovih položaja, ali po veoma skupoj cijeni.[2]