Daorson

Daorsoi ili Daorson (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa, danas u selu Ošanići povrh Stoca (IV-III vijek pne.). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine, brojni spomenici.^[1]

Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana "kiklopskim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti.^[2] Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.^[3]

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama sa Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef sa trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. pne., te 9 sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe).^[4] Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.

1. ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Arhivirano iz originala na datum 2022-11-01. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
2. ↑ „MENTOR: Adnan Busuladžić - STUDENT: Amina Veladžić Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine”. UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HISTORIJU, 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
3. ↑ „Zdravko Marić - Unutrašnja vrata akropole ilirskog grada Daorsona”. ANUBiH - KNJIGA 28 , SARAJEVO, 1992-1997. Arhivirano iz originala na datum 2020-02-15. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
4. ↑ Miočević, 1968