Dietilamid liserginske kiseline

Dietilamid liserginske kiseline
(IUPAC) ime
(6aR,9R)-N,N-dietil-7-metil-4,6,6a,7,8,9-heksahidroindolo-[4,3-fg]hinolin-9-karboksamid
Klinički podaci
Identifikatori
CAS broj 50-37-3
ATC kod nije dodeljen
PubChem[1][2] 5761
DrugBank DB04829
ChemSpider[3] 5558
UNII 8NA5SWF92O DaY
ChEBI CHEBI:6605 DaY
ChEMBL[4] CHEMBL263881 DaY
Hemijski podaci
Formula C20H25N3O 
Mol. masa 323,43 g/mol
SMILES eMolekuli & PubHem
Sinonimi LSD, LSD-25,
lizergid,
D-lizerginska kiselna dietil amid,
N,N- dietil- D- lysergamide
Fizički podaci
Tačka topljenja 80–85 °C (176–185 °F)
Farmakokinetički podaci
Metabolizam Hepatic
Poluvreme eliminacije 3–5 sata[5][6]
Izlučivanje Renal
Farmakoinformacioni podaci
Trudnoća C(US)
Pravni status Zabranjena supstanca (S9) (AU) Schedule III (CA) CD (UK) Schedule I (SAD)
Opojna droga veoma niska
Način primene Oralno, intravenozno, okularno, intramaskularno

Dietilamid liserginske kiseline (njemački: Lyserg-Säure-Diäthylamid, skraćeno LSD ili LSD-25; poznat i kao trip, esid, kiselina) je jedan od najpotentijih halucinogena[7].

Sintetisao ga je 1938. godine švajcarski naučnik Albert Hofman iz ražane glavice (claviceps purpurea), gljivice koja živi na klasju raži.[8] Može se naći u obliku tableta, gela, kartončića ukrašenog crtežima (engleski: blotter) ili u tečnom stanju. U čistom obliku je bez mirisa, bez boje i gorkog ukusa.[9]

LSD je ubrzo nakon otkrića postao terapeutski lek koji je obećavao. Međutim, zbog raširene vanmedicinske upotrebe, veoma popularne 1960-ih godina u zapadnom svetu, LSD je 1967. godine proglašen ilegalnom drogom.[10] Postoje brojne organizacije koje se i danas zalažu za nastavak istraživanja LSD u medicinske svrhe.[11]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Aghajanian, George K.; Bing, Oscar H. L. (1964). „Persistence of lysergic acid diethylamide in the plasma of human subjects” (PDF). Clinical Pharmacology and Therapeutics 5: 611–614. PMID 14209776. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-27. Pristupljeno 2009-09-17. 
  6. Papac, DI; Foltz, RL (May–June 1990). „Measurement of lysergic acid diethylamide (LSD) in human plasma by gas chromatography/negative ion chemical ionization mass spectrometry” (PDF). Journal of Analytical Toxicology 14 (3): 189–190. PMID 2374410. Pristupljeno 2009-09-17. 
  7. InfoFacts - LSD
  8. LSD info Arhivirano 2007-05-16 na Wayback Machine-u (narkomanija.ba)
  9. Alexander and Ann Shulgin. "LSD", in TiHKAL (Berkeley: Transform Press, 1997). ISBN 0-9630096-9-9.
  10. „LSD: cultural revolution and medical advances”. Royal Society of Chemistr. Pristupljeno 27. 09. 2007. 
  11. „The Albert Hofmann Foundation”. Hofmann Foundation. Pristupljeno 27. 09. 2007. 

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne