Ovo je glavno značenje pojma Dobra. Za grad u Rumunjskoj, v. Dobra (Dâmboviţa, Rumunjska). |
Dobra | |
---|---|
Lokacija | |
Države | |
Gradovi | Vrbovsko, Ogulin, Karlovac |
Hidrografija | |
Izvor – aps. visina | Gornja Dobra, Skrad, Gorski Kotar, Hrvatska 700 m |
Ušće | Gornje Pokupje kod Karlovca 45°32′59″N 15°31′24″E / 45.54972°N 15.52333°E 112 m n.v. |
Dužina | 107,9 km |
Pritoke | Kamačnik, Vitunjčica, Bistrac |
Hidrologija | |
Protok – srednji | 31 m³/s |
Sliv – površina | 900 km² |
Ulijeva se u | rijeku Kupu |
Transport | |
Plovnost | nije plovna |
Dobra je hrvatska rijeka ponornica. Izvire iz dva izvora: kod Bukova vrha i kod Skrada (selo Gornja Dobra kraj stare ceste Zagreb - Rijeka). Duljine je 107,9 km[1] i porječja površine 900 km²[1]. Dobra se sastoji od tri svojstvena dijela toka. Od izvora do Đulinog ponora u Ogulinu, ima naziv Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra, te duljinu od 51,2 kilometra. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz špiljski sustav Đula - Medvedica (najveći špiljski sustav u Hrvatskoj, dugačak preko 16 kilometara), te ponovno izvire kraj sela Gojak, po kojem se nekad naziva i Gojačka Dobra, te se koristi za Hidroelektranu Gojak. Nakon HE Gojak naziva se uglavnom Donja Dobra. Nakon 52,1 kilometra toka utiče u Kupu uzvodno od Karlovca. Ukupna duljina rijeke Dobre je 107,9 kilometara.
Rijeka Dobra bogata je ihtio i ornitofaunom. Gornja i Donja rijeka Dobra obiluju ribljim vrstama: potočna i kalifornijska pastrva, lipljan, klen, mrena, uklija, šaran i linjak u Gornjoj Dobri, a Donja Dobra je jedna od rijetkih hrvatskih rijeka u kojo se može naći i mladica, ali i štuka, klen, plotica i mrena. Dobra ima dvije vodenice koje su još uvijek u funkciji, na njoj se nalazi Hidroelektrana Gojak koje je u funkciji, a i Hidroelektrana Lešće je puštena u pogon 2010. Pritoka je rijeke Kupe.[2]