Etan | |||
---|---|---|---|
![]() |
![]() | ||
![]() |
![]() | ||
IUPAC ime |
| ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 74-84-0 ![]() | ||
PubChem[2][3] | 6324 | ||
ChemSpider[4] | 6084 ![]() | ||
UNII | L99N5N533T ![]() | ||
EINECS broj | |||
UN broj | 1035 | ||
MeSH | |||
ChEBI | 42266 | ||
ChEMBL[5] | CHEMBL135626 ![]() | ||
RTECS registarski broj toksičnosti | KH3800000 | ||
Bajlštajn | 1730716 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C2H6 | ||
Molarna masa | 30.07 g mol−1 | ||
Agregatno stanje | Bezbojni gas | ||
Miris | Odorless | ||
Gustina | |||
Tačka topljenja |
-183 °C, 90.4 K, -297 °F | ||
Tačka ključanja |
-89 °C, 184.6 K, -127 °F | ||
Rastvorljivost u vodi | 56,8 mg L−1[7] | ||
Napon pare | 3,8453 MPa (na 21,1 °C) | ||
kH | 19 nmol Pa−1 kg−1 | ||
pKa | 50 | ||
Baznost (pKb) | -36 | ||
Termohemija | |||
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
−84 kJ mol−1 | ||
Std entalpija sagorevanja ΔcH |
−1561,0–−1560,4 kJ mol−1 | ||
Specifični toplotni kapacitet, C | 52,49 J K−1 mol−1 | ||
Opasnost | |||
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | inchem.org | ||
EU-klasifikacija | ![]() | ||
EU-indeks | 601-002-00-X | ||
NFPA 704 | |||
R-oznake | R12 | ||
S-oznake | S2, S9, S16, S33 | ||
Tačka paljenja | −135 °C | ||
Tačka spontanog paljenja | 472 °C | ||
Eksplozivni limiti | 2,9–13% | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna alkani | |||
Srodna jedinjenja | |||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Etan je zasićeni ugljovodonik iz homologog reda alkana sa molekulskom formulom C2H6. On je alkan, tj. alifatski ugljikovodik. Pri normalnom pritisku i temperaturi, etan je plin bez boje i okusa.
On je najjednostavniji alkan, koji ima više C atoma u strukuri. Etan je važan industrijski spoj, jer se krekiranjem prevodi u etilen.
Industrijski etan se dobija iz prirodnog gasa, te u rafinerijama nafte. Hemijski se može sintetizirati Kolbovom elektrolizom.
Osobine:
Etan se u prirodi javlja kao jedan od sastojaka zemnog gasa.
Dobija se iz produkata prerade nafte i kamenog uglja. Laboratorijski se dobija elektrolizom koncentrovanog rastvora acetata: