Fedra | |
---|---|
![]() Fedra i Hipolit, oko 290. g. n.e. (Louvre) | |
Autor(i) | Lucije Anej Seneka |
Originalni naslov | Phaedra |
Država | Stari Rim |
Jezik | latinski |
Žanr(ovi) | tragedija |
Fedra (latinski: Phaedra) jest fabula crepidata (rimska tragedija s temom iz grčke mitologije) od 1280 stihova, koju je napisao Lucije Anej Seneka. Drama se temelji na mitu o Fedri, supruzi atenskog kralja Tezeja, koja je plamtjela velikom žudnjom za svojim posinkom Hipolitom.[1] Temeljena na grčkom mitu i tragediji Hipolit grčkoga tragediografa Euripida, Senekina Fedra jedan je od umjetničkih prikaza ove tragične priče. Seneka slika Fedru kao samosvjesnu osobu koja izravno slijedi svoju požudu, dok je u drugim prikazima ovog mita ona većinom predstavljena kao pasivna žrtva sudbine.[2] Kod Seneke, lik Fedre preuzima na sebe spletkarenje i cinični pogled na svijet, koji su u tragedijama često karakteristični za lik dadilje.
Kad su Senekine tragedije prvi put oživljene u vrijeme renesanse, ova je drama prvo bila naslovljena Hipolit, prije no što je postala poznata kao Fedra,[3] npr. kad je 1486. godine izvedena u Rimu na latinskom jeziku.[4]
Ovaj je komad izvršio velik utjecaj tijekom narednih stoljeća, posebno na Shakespeareove tragedije u 16. stoljeću i na francusku dramu u 17. stoljeću. Među ostalim značajnim dramskim izvedbama priče o Fedri, na koje je utjecala Senekina verzija, nalaze se Phèdre Jeana Racinea[5] te Phaedra's Love Sare Kane. Senekina Fedra i danas se izvodi u svjetskim kazalištima.
Fedra obrađuje teme prirodnih zakona u očima stoičke filozofije, predodžbe životinja i lova, kao i štetne učinke seksualnih prijestupa majki i maćeha.