Back Қырҭтәыла Abkhazian Georgia ACE Хъырцые ADY Georgië Afrikaans Georgien ALS ጂዮርጂያ Amharic Georgia AMI Cheorchia AN Georgia (land) ANG Jọjia ANN
საქართველო Sakartvelo Gruzija | |
|---|---|
| Geslo: ძალა ერთობაშია (gruzijski: Snaga je u jedinstvu) | |
| Himna: "Tavisupleba" | |
.svg) | |
| Glavni grad | Tbilisi |
| Službeni jezici | gruzijski |
| Leaders | |
| Salome Zurabishvili (სალომე ზურაბიშვილი) | |
• Premijer | Irakli Kobachidze (ირაკლი კობახიძე) |
| Utemeljenje | Od Sovjetskog Saveza 9. travnja 1991. |
| Površina | |
• Vode (%) | 0 |
| Stanovništvo | |
• Popis iz 2004 | 4,677,401 (114.) |
• Gustoća | 67 /km2 |
| BDP (PPP) | procjena za 2005. |
• Ukupno | 24.790 milijardi $ (122..) |
• Per capita | 5,216 $ (120..) |
| Valuta | lari |
| Vremenska zona | +3 |
| Pozivni broj | +995 |
| Veb-domena | .ge |
Gruzija (gruzijski საქართველო [sɑkʰɑrtʰvɛlɔ]), država na sjeveroistoku Crnog mora, na jugu Kavkaza. Na sjeveru graniči s Rusijom, na jugu s Azerbajdžanom, Armenijom i Turskom. Sjevernu granicu s Rusijom čini planinski lanac Veliki Kavkaz s najvišim vrhom Gruzije, 5068 m visokom Šharom. Kako je smještena na samoj granici jugoistočne Europe i jugozapadne Azije, smatra ju se i europskom i azijskom zemljom. Sami Gruzini svoju zemlju nazivaju Balkonom Europe.
Gruzija je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza unutar granica Gruzijske SSR. Josif Staljin, pravim imenom Ioseb Džugašvili, sovjetski vođa od 1928. do 1953. bio je podrijetlom Gruzin. Od osamostaljenja 1991. središnja vlast se suočava s nekoliko separatističkih pokreta (u Abhaziji i Južnoj Osetiji na sjeveru zemlje i Adžariji na jugu).
Gruzini koji čine većinu stanovništva tradicionalno pripadaju autokefalnoj Gruzinskoj pravoslavnoj Crkvi. Gruzinski jezik je član južnokavkaske jezične skupine, nepovezane s indoeuropskom ili altajskom skupinom kojima pripadaju jezici susjednih država. Nakon osamostaljenja 1991. Gruzijom je vladao Eduard Ševarnadze, no 2003. Revolucija ruža ga je svrgnula, a za predsjednika je imenovan Mihail Saakašvili.
Gospodarstvo Gruzije temelji se uglavnom na poljoprivredi (agrumi, čaj, vinogradarstvo) i crnomorskom turizmu.
Gruzija je članica brojnih međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije i ODER-a (GUAM) i potpisnica NATO-va programa Partnerstvo za mir.