Infektivne bolesti su vrsta oboljenja ljudi i životinja izazvanih spoljnim biološkim izazivačem; mikroorganizmom (bakterija, parazit, gljivica, virus), ili belančevinom (prion).[1] Infekcija sama po sebi nije bolest, jer ona samo ponekad dovodi do oboljenja. Infektivne bolesti iskazuju široki spektar mogućih simptoma i kliničkih slika razvoja bolesti. Simptomi se mogu javiti u roku od nekoliko dana, nedelja, ili čak godina od zaraze. Zavisno od ličnog imuniteta[2] i vrste infekcije, infektivne bolesti mogu da izazovu samo neznatne simptome i prođu bez posebnog lečenja. Neke infekcije brzo izazivaju dramatične zdravstvene smetnje. U slučaju sepse, organizam reaguje obrambenom reakcijom koja izaziva groznicu, ubrzani puls i ritam disanja, žeđ i umor. Za prognozu infektivne bolesti odlučujuća je sposobnost imunog sistema da eliminiše uzročnika bolesti. Medicinska nauka je razvila efikasne metode za borbu protiv mnogih infektivnih bolesti (antibiotike za eliminisanje bakterija, antimikotike za borbu protiv gljivica i virostatike protiv virusa). Protiv nekih bolesti razvijene su vakcine. Za jedan broj infektivnih bolesti ni danas ne postoji efikasan lek.
Proučavanjem infektivnih bolesti bavi se infektologija, a mehanizmima odbrane ogranizma bavi se imunologija.[1]