Back Inval van Pole Afrikaans غزو بولندا (1939) Arabic لهیستان تهاجومو AZB Польская абарончая вайна (1939) Byelorussian Польская кампанія 1939 году BE-X-OLD Полска кампания (1939) Bulgarian নাৎসি বাহিনীর পোল্যান্ড আক্রমণ Bengali/Bangla Aloubadeg Polonia Breton Invazija na Poljsku BS Campanya de Polònia Catalan
| Invazija na Poljsku | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Segment Europskog bojišta/kampanje u drugom svjetskom ratu | |||||||||
 Karta pokazuje početak drugog svjetskog rata u septembru 1939. u širem evropskom kontekstu | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljene strane | |||||||||
 Njemačka Slovačka (v. detalje)
|
 Poljska
| ||||||||
| Komandanti i vođe | |||||||||
| Fedor von Bock (Grupa armija Sjever)
|
Edward Rydz-Śmigły Tadeusz Kutrzeba
| ||||||||
| Snage | |||||||||
| Njemačka: 60 divizija, 6 brigada, 9.000 artiljerijskih oruđa, 2.750 tenkova, 2.315 aviona[1] Slovačka: 3 divizije nakon 17. septembra: Ukupno: |
Poljska: 39 divizija (neke od njih nisu uspjele biti potpuno mobilizirane ili koncentrirane),[2] 16 brigada,[2] 4.300 artiljerijskih oruđa,[2] 880 tenkova, 400 aviona ukupno: 950.000[Note 1] | ||||||||
| Žrtve i gubici | |||||||||
| Njemačka:[Note 2] 16.343 poginulih, 3.500 nestalih,[5] 30,300 wounded Slovačka: 37 poginulih, 11 nestalih, 114 ranjenih Sovjetski Savez:[Note 3] ukupno gubitaka: 59.000 |
Poljska:[Note 4] 66.000 poginulih, 133.700 ranjenih, 199.700 ukupnih gubitaka, 694.000 zarobljenih 904.000 ukupnih gubitaka | ||||||||
Invazija Poljske, Pohod na Poljsku ili Poljska kampanja, odnosno Septembarski pohod, su nazivi kojima se opisuje oružani sukob koji se u septembru i početkom 1939. godine na području Centralne i istočne Evrope vodio između nacističke Njemačke, Slovačke i Sovjetskog Saveza na jednoj, i Poljske na drugoj strani, te predstavljao uvod, odnosno početnu fazu Drugog svjetskog rata u Evropi[6].
Uzroci izbijanja sukoba su bili u nastojanju Njemačke da povrati dio istočnih teritorija izgubljenih nakon prvog svjetskog rata, bojazan od Poljske kao vojne sile koja ugrožava njemačke granice, ali i nacionalsocijalistička ideologija njemačkog vođe Adolfa Hitlera, koji je teritoriju Poljske smatrao "životnim prostorom" njemačkog naroda. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je u Evropi u proljeće iste godine došlo do diplomatske krize izazvane komadanjem Čehoslovačke, odnosno neposredno nakon što se Njemačka sklapanjem pakta Ribbentrop-Molotov osigurala od napada Sovjeta.
Koristeći niz incidenata, uključujući fingirani poljski napad na Gleiwitz kao povod, Njemačka je 1. septembra zajedno sa Slovačkom otpočela neprijateljstva bez formalne objave rata. Dva dana kasnije su, temeljem ranijih formalnih garancija, Britanija i Francuska objavile Njemačkoj rat, čime je sukob dobio svjetski karakter, ali je taj potez bio isključivo simboličke prirode, te se Poljska morala neprijatelju odupirati sama. Koristeći nadmoć u ljudstvu, tehnici, povoljan strateški položaj, kao i doktrinu blitzkriega, njemačke snage su vrlo brzo uništile veliki dio poljskih snaga ili ih natjerale na kaotično povlačenje na istok, te već nakon devet dana otpočele opsadu Varšave. Poljski pokušaj organizacije otpora u tzv. Rumunjskom mostobranu na jugoistoku Poljske je spriječila sovjetska invazija poduzeta 17. septembra pod izgovorom "zaštite ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva" istočno od tzv. Curzonove linije.
Sovjeti i Nijemci su tokom sljedeća tri tjedna uspjeli likvidirati posljednje ostatke poljskih snaga; u međuvremenu je uspostavljena demarkaciona linija koja je otprilike odgovarala Curzonovoj liniji, odnosno njemačka i sovjetska okupaciona zona. Njemačka zona je kasnije formalno anektirana Rajhu - zapadni dio neposredno, a posredni dio kao tzv. Generalni guvermnan, te manjim dijelom Slovačkoj. Istočnu zonu je najvećim dijelom pripojio SSSR, dok je područje oko Vilniusa predano tada još nezavisnoj Litvi. Poljska vlada, međutim, nikada nije potpisala kapitulaciju, nego je, nakon što se sa manjim dijelom vojske evakuirala preko Rumunjske nastavila djelovati kao vlada u izbjeglištvu. Ishod pohoda na Poljsku je za međunarodnu javnost predstavljala veliko iznenađenje, s obzirom da se nije očekivao tako munjevit poljski kolaps, a isto tako je šok predstavljalo njemačko nemilosrdno bombardiranje civilnih ciljeva odnosno primjena načela totalnog rata; u oba slučaja su Nijemci to uspješno iskoristili u propagandne svrhe kako bi zastrašili ili demoralizirali zapadne saveznike i neutralne države.
Dugoročne posljedice su za samu Poljsku bile dalekosežne, s obzirom da je tokom sljedećih pet i pol godina bila izložena brutalnoj okupaciji, etničkim čišćenjima uključujući Holokaust, potom postala bojište u ratu Nijemaca i Sovjeta da bi iz rata izašla bez petine stanovništva, značajno promijenjenim granicama i komunističkim poretkom. Zbog toga su okolnosti i tok invazije dan-danas predmet žustrih historiografskih rasprava i političkih kontroverzi koje utiču na odnose među evropskim državama.
- ↑ ER Hooton, pp. 85
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (ru) Переслегин. Вторая мировая: война между реальностями.— М.:Яуза, Эксмо, 2006, pp. 22; Р. Э. Дюпюи, Т. Н. Дюпюи. Всемирная история войн.—С-П,М: АСТ, кн.4, pp. 93.
- ↑ Internetowa encyklopedia PWN, article on 'Kampania Wrześniowa 1939'
- ↑ Website of the Polish Ministry of Foreign Affairs – the Poles on the Front Lines
- ↑ The encyclopedia of modern war By Roger Parkinson Taylor & Francis, ISBN 978-0-8128-1898-7. Page 133.
- ↑ Kineska historiografija kao početak drugog svjetskog rata navodi početak japanske invazije na Kinu dvije godine ranije).
Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "Note", ali nema pripadajuće oznake <references group="Note"/>