Ismail I اسماعی | |
---|---|
Portret Ismaila I | |
Iranski šah | |
Vladavina | 1501. – 23. 5. 1524. |
Krunidba | 1501. (Tabriz) |
Prethodnik | Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan |
Nasljednik | Tahmasp I |
Supruga | Tadžlu Hanom |
Djeca | Tahmasp I, Abul Gazi Sultan Alkas Mirza, Sultan Rustam Mirza, Abul Naser Sultan Sam Mirza, Abul Fateh Sultan Moez od-din Bahram Mirza, Ibrahim Mirza, Sultan Husein Mirza, sedam kćeri |
Puno ime | |
Abul Muzafar bin Hajdar as-Safavi | |
Dinastija | safavidska |
Otac | Šejh Hajdar |
Majka | Halima Begom |
Rođenje | 17. 7. 1487. Ardabil, Iran |
Smrt | 23. 5. 1524. Tabriz, Iran |
Pokop | Ardabil, Iran |
Ismail I (perz. اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj historiji.
Rođen je u Ardabilu na sjeverozapadu Irana u obitelji kizilbaša, šijitskih ratnika koji su vodili dugogodišnje ratove protiv većinskih sunita. S četiri godine Ismail je izgubio oca Šejha Hajdara koji je poginuo prilikom spomenutih vjerskih borbi, a sljedećih deset godina šijiti su zbog straha od sunitske odmazde skrivali njegovu obitelj. Godine 1501., u dobi od svega 14 godina, Ismail je postao vođom kizilbaša, zauzeo grad Tabriz i proglasio se iranskim šahom. Ubrzo je u potpunosti porazio dinastiju Ak-Kojunlu koja je kontrolirala Iransku visoravan i veće dijelove Mezopotamije, a 1510. krenuo je i u pohod u Centralnu Aziju gdje je porazio Uzbeke i zauzeo grad Merv.
Iranski identitet pokušao je učvrstiti generalnim preobraćenjem iranskog stanovništva sa sunitizma na šijitizam što je 1514. izazvalo sukob s uspinjućim Osmanlijama na zapadu. U bitci kod Čaldirana iranska vojska teško je poražena protiv brojčano jače i kvalitetnije opremljene osmanlijske vojske što je dotad neporaženom Ismailu zadalo veliki moralni udarac. U osmanlijske ruke nakratko je pala i iranska prijestolnica Tabriz, ali njihovi daljnji prodori prema istoku bili su spriječeni. Do svoje smrti 1524. godine Ismail je učvrstio sjeveroistočne granice u Horasanu i zauzeo Gruziju u kavkaskoj regiji. Naslijedio ga je sin Tahmasp I koji će vladati safavidskim Iranom duže od pola vijeka.
Vladavina Ismaila I od velike je historijske važnosti zato što Iran u novi vijek ulazi pod domaćom safavidskom dinastijom, nakon 200 godina dominacije mongolsko-turkijskih dinastija na Iranskoj visoravni. Safavidi će vladati Iranom još dva vijeka nakon Ismailove smrti i imati će značajan utjecaj na razvoj iranskog društva, religije i internacionalnih odnosa. Novovjekovni iransko-turski ratovi koji su započeli bitkom kod Čaldirana nastaviti će se još 300 godina čime će se oblikovati i današnje granice Irana, Turske i Iraka. Proces šijitizacije iranskih muslimana kojeg je započeo Ismail nastavio se i nakon njegove smrti, a rezultirao je promjenom religijske karte u široj regiji sve do današnjeg dana – Iran, Azerbajdžan, Irak i Bahrein su većinski šijitske zemlje.