|
Kijevska Rusija (staroruski: Кыѥвьска Рѹсь – "Kijevska Rus'", ili samo Рѹсь – "Rus'", ili Рѹсьскаѧ землѧ – "Ruska zemlja"; ukrajinski: Київська Русь; ruski: Киевская Русь; bjeloruski: Кіеўская Русь)[1] je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima[2] i Vikinzima[3] u 9. stoljeću na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije.[4] Stepe, šume i rijeke su odredile njezinu dinamičnu povijest. Kršćanstvo je primila u 10. stoljeću od Bizanta, stoljeće kasnije postala je kulturno najrazvijenija država u Europi ostvarivši pritom čvrste veze sa zapadnim dinastijama, a napadi Mongola tijekom 13. stoljeća rascjepkali su je na više manjih kneževina.[5][6]
Izgubivši ključno stepsko područje na prostoru danas središnje Ukrajine, svoje službeno političko središte premjestila je u zapadnu kneževinu Vladimir-Volinj.[7] Prvo kolektivno ime naroda Kijevske Rusi bilo je ime Rusini-Rusiči,[8] kojeg su zadržali Ukrajinci sve do 20. stoljeća. Dio istočnoslavenskih i finskih plemena u sklopu Kijevske Rusi, koristio je kontinuirano plemenska imena i nakon raspada države. Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi u sklopu Kijevske Rusi, stekli su neke zajedničke kulturološke karakteristike koje su se zadržale do danas.
Napomena: U hrvatskoj literaturi često se koristi i termin Kijevska Rusija premda suvremeni stručnjaci s Filozofskog fakulteta, odjela rusistike[9] i ukrajinistike,[10] upućuju na korištenje termina Kijevska Rus' jer ima veću autentičnost od prethodnog naziva. Oba termina se uvažavaju, ali se ne smatraju podjednako autentičnim.