Knosos (stgrč. Κνωσός [Knōsós]) je najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti, koje je vjerojatno predstavljalo ceremonijalno i političko središte Minojske civilizacije i kulture. Danas predstavlja popularno turističko odredište, jer se nalazi u blizini glavnog grada Herakliona, a masovno, a ponekad i kreativno je "nadograđen", kako bi se učinio pristupačnim povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne mogu biti.
Grad Knosos je očuvao važnost u klasičnom i rimskom periodu, ali mu se stanovništvo za vrijeme 9. vijeka preselilo u novosagrađeni arapski grad Ḫandaq (suvremeni Heraklion). U 13. vijeku se zvao Makryteikhos 'Dugi zid'; episkopi Gortyna su sebe nastavili zvati episkopima Knososa do 19. vijeka.[1] Danas se, pak, naziv koristi isključivo za arheološko nalazište smješteno u predgrađu Herakliona.