Koenzim A | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
![]() | |||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 85-61-0 ![]() | ||
PubChem[1][2] | 6816 | ||
ChemSpider[3] | 6557 ![]() | ||
UNII | SAA04E81UX ![]() | ||
DrugBank | DB01992 | ||
KEGG[4] | |||
MeSH | |||
ChEMBL[5] | CHEMBL1213327 ![]() | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C21H36N7O16P3S | ||
Molarna masa | 767.535 | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Koenzim A (skraćeno: CoA, CoASH, HSCoA) je jedna od temeljnih molekula u metabolizmu. Ovaj koenzim nastaje sintezom ATP, pantotenske kiseline i cisteamina i ulazi u ključne metaboličke puteve, kao oksidacija masnih kiselina (β-oksidacija) i Krebsov ciklus. Oko 4% svih enzimskih reakcija koristi ovu molekulu kao koenzim[6]. Njegova je uloga prijenos acilnih skupina u obliku visokoenergetskih tioestara. U većini slučajeva koenzim A prenosi acetilnu skupinu i tada se naziva acetil koenzim A (Acetil-CoA). Slobodan koenzim A, koji ne prenosi nikakvu acilnu skupinu označava se s CoASH, kako bi se ukazalo na činjenicu da je -SH skupina slobodna za daljnje reakcije.
Koenzim A je 1951. prvi izolirao njemački biokemičar Feodor Lynen iz stanica kvasca, koji je kasnije dobio Nobelovu nagradu. Detaljnu su strukturu molekule dvije godine kasnije objasnili britanski znanstvenik James Baddiley iz Instituta Lister za preventivnu medicinu i američki znanstvenik njemačkog podrijetla Fritz Albert Lipmann iz sveučilišta Harvard[7].