Korintski rat

Antička Grčka

Korintski rat (395. pne. - 387. pne. ) bio je rat između Sparte i četiri saveznika Atine,Tebe, Korinta i Argosa. Persija je u početku podržavala saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na severozapadu Grčke, u koji se mešaju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata.

Rat se vodio na dva fronta, kopneni rat blizu Korinta i Tebe, te pomorski rat u Egeju. U kopnenim ratu Sparta je postigla nekoliko pobeda u prvim velikim bitkama, ali nije bila sposobna da kapitalizira prednost, pa su se borbe pretvorile u statiku. Na moru persijska flota je odlučno pobedila spartansku flotu, pa je time sprečeno da Sparta postane pomorska sila. Koristeći tu činjenicu Atina je pomorskim ratovanjem povratila brojna ostrva, koja su bila deo njenog bivšeg carstva.

Kad su videli da Atina pobećuje i da pomaže Kipar i Egipat protiv Persije, Persijanci prestaju pomagati saveznike i počinju pomagati Spartu. Saveznici su zbog persijske prevage bili prisiljeni da traže mir.

Sklopljen je Antalkidov mir 387. pne. ,koji je poznat pod imenom Kraljev mir, jer ga je diktirao persijski kralj Artakserks II . Po sporazumu Persiji ostaje kontrola Jonije, a svi drugi grčki gradovi ostaju nezavisni.

Sparta postaje čuvar tog mira. Time se potvrđuje hegemonija Sparte u Grčkoj. Sparta ostaje dominantna sila Grčke sledećih 14 godina do poraza u bici kod Leuktre. Persijanci su uspostavili metodu uspešnog mešanja u grčke unutarnje odnose. Posle ovog mira Persija je vladala Jonijom bez mešanja ili intervencija Grka sve do Aleksandra Makedonskog.

Korint i okolne teritorije

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne