Kubaba

Kubaba (u Weidnerovoj "Kronici"; sumerski: Kug-Bau) je jedina kraljica koja se spominje u Sumerskom popisu kraljeva. Bila je vladarica Treće dinastije Kiša iz "Ranog dinastijskog III" perioda (cca. 2500-2330. pne.) u sumerskoj historiji, a Popis navodi da je vladala 100 godina. Popis također navodi da je prije svrgavanja vladavine En-Shaksha-Ane iz Druge dinastije Uruka, odnosno prije nego što je postala kraljica, bila gostioničarka.

"Kuća Kubabe" se spominje "u vladavini Puzur-Niraha, kralja Akshaka" (linija 38) u Weidnerovoj "Kronici", propagandističkom pismom koje je namjeravalo oltar Marduka smjestiti u raniji period: "Kubaba je dala kruh ribaru i dala vode, natjrala ga je da ponudi ribu Esagili" (linija 43). Vladavina joj se opisuje kao doba mira i obilje.

Oltari u njenu čast su se proširili po Mezopotamiji.^[1][2] U hurijskim oblastima se nazivala Kebat ili Hepat, odnosno bila je jedna od titula hurijske boginje-majke Hannahannah (od hurijske riječi hannah, "majka").

Kubaba je u kasnom hurijskom, odnosno ranom hetitskom periodu postala boginja-zaštitnica sirijskog grada Karkemiša. Relejfu, sada u Muzeju anatolijskih antikviteta u Ankari, pokazuju je kako sjedi, nosi cilindričnu kapu kao polos i drži okruglo ogledalo u jednoj te glavicu maka ili mogranj u drugoj ruci. Igra važnu ulogu u luvijskim i manje važnu ulogu u hetitskim tekstovima, uglavnom u religijskim ritualima.Prema Marku Munnu (Munn 2004), njen kult se kasnije proširio a ime bilo adaptirano u mnogim post-hetitskim državama Anadolije, od čega je nastala frigijska matar (majka) ili matar kubileya^[3] whose image with inscriptions appear in rock-cut sculptures.^[4] Frigijska boginja, s druge strane, ima malo zajedničkog s Kubabom, koja je bila suvereno božanstvo Sarda, Grcima poznata kao Kybebe.^[5]

1. ↑ The Weidner "Chronicle" mentioning Kubaba from Grayson, A.K. (1975) "Assyrian and Babylonian Chronicles"
2. ↑ Munn, Mark (2004). "Kybele as Kubaba in a Lydo-Phrygian Context": Emory University cross-cultural conference "Hittites, Greeks and Their Neighbors in Central Anatolia" (Abstracts)
3. ↑ Munn, 2004
4. ↑ C.H.E.Haspels, The Highlands of Phrygia 1971, I 293 no 13, noted in Walter Burkert, Greek Religion, 1985, III.3.5 notes 17 and 18.
5. ↑ Herodot 5.102.1, noted by Munn 2004