Kurgan

Za ostala značenja, vidi Kurgan (razvrstavanje).
Ostaci grobnog humka kraj Suwalkija u Poljskoj
Indoevropljani
Indoevropski jezici
Albanski | Anadolijski | Armenski
Baltički | Keltski | Dački | Germanski
Grčki | Indoiranski | Italski
Slavenski | Trački | Toharski
Indoevropski narodi
Albanci | Anadolci | Armenci
Balti | Kelti | Germani
Grci | Indoarijci | Iranski narodi
Italski narodi | Slaveni | Tračani | Tohari
Praindoevropljani
Jezik | Društvo | Religija
Kurgan | Jamna | Svezana keramika
Teorije o migracijama
Kurganska | Anadolska | Pravedski kontinuitet
Paleolitski kontinuitet
Indoevropski studiji

Kurgan, kojemu naziv dolazi od turske riječi za grobni humak, je naziv za velike grobne humke koji su u prošlosti bili građeni u istočnoj Evropi i Aziji.

Kurgani pripadaju različitim epohama i različitim kulturama. Najstariji su podignuti u brončanom dobu, a najmlađi u srednjem vijeku. Redovito su pravljeni od zemlje, a nekada uz podnožje obzidani kamenom.

Dimenzije kurgana su različite. Visina im je od 0,5 do 20 m, a promjer od 3 do 100 m.

U njima se zakapalo na različite načine: u zemljanoj raki, u sarkofazima ili urnama. Neki od grobova su prazni, neki puni, a različiti su i po količini i vrsti grobnih dobara.

Riječ kurgan je postala čest toponim u Rusiji, od kojih je najpoznatiji Mamajev Kurgan, strateški važna točka u Staljingradu za vrijeme bitke u drugom svjetskom ratu.

Kurgani su postali prilično zanimljivi historičarima, nakon što je godine 1956. Marija Gimbutas po njima prozvala kurgansku hipotezu prema kojoj su tvorci kurgana eneolitu i brončanom dobu Protoindoevropljani, odnosno zajednički preci većine današnjih evropskih naroda.


From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne