Back ديمقراطية ليبرالية Arabic ديموقراطيه ليبراليه ARZ Democracia lliberal AST Liberal demokratiya Azerbaijani لیبرال دموکراسی AZB Ліберальная дэмакратыя Byelorussian Либерална демокрация Bulgarian Democràcia liberal Catalan دیموکراسیی لیبڕاڵ CKB Liberální demokracie Czech
Za ostala značenja, vidi Liberalna demokracija (razvrstavanje).
| Serija Liberalizam, dio serije članaka o politici |
|---|
|
Razvoj
Škole
Ideje
Mislioci
Regionalne varijante
Organizacije
|
Liberalna demokracija ili demokratija, također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam). U praksi se liberalna demokracija iskazuje kroz vlast koja legitimitet crpi na temelju slobodnih, tajnih i poštenih izbora na kojima se ravnopravno natječe više različitih stranaka (višestranačje). Liberalna demokracija u današnjem svijetu se javlja kako u obliku monarhija (ustavna ili parlamentarna monarhija, tako i u obliku republika (parlamentarna, predsjednička ili polupredsjednička.)
Sve države u današnjem zapadnom svijetu smatraju se liberalnim demokracijama, a u njima vlada široko rasprostranjeno mišljenje kako upravo liberalna demokracija predstavlja idealno društveno uređenje kojima sve zemlje trebaju težiti; takva shvaćanja su se proširila i na druge dijelove svijeta. U najširoj javnosti se, zato, liberalna demokracija smatra sinoninom za demokraciju.
Liberalna demokracija se također smatra jednim od ciljeva za koji se zalaže ideologija liberalizma.