Back مارك هوليس (مغني) Arabic مارك هوليس ARZ مارک هالیس AZB Mark Hollis Catalan Mark Hollis Czech Mark Hollis Danish Mark Hollis (Musiker) German Mark Hollis English Mark Hollis Spanish مارک هالیس Persian

Mark Hollis

Mark Hollis
Mark Hollis, 1986. godine
Lični podaci
Puno imeMark David Hollis
Datum rođenja4. siječnja 1955.
Mjesto rođenjaUjedinjeno Kraljevstvo London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrtiveljača 2019.
Mjesto smrtiUjedinjeno Kraljevstvo London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Zanimanjepjevač, tekstopisac
Muzički rad
Period aktivnosti1977.—1998.
Žanrnew wave, novi romantizam, post-rock, art rock
Diskografska kućaEMI, Polydor Records
Ostalo
Povezani izvođačiThe Reaction, Talk Talk, Unkle, Anja Garbarek
NagradeBMI Pop Award za pjesmu "It's My Life" (2004)

Mark David Hollis (London, 4. siječnja 1955. – London, veljača 2019.)[1] bio je britanski pjevač i tekstopisac, bivši frontmen novovalnog benda Talk Talk.

Hollis se rodio u Londonu 1955. godine. Njegov brat, Ed Hollis, je DJ i glazbeni producent koji će kasnije postati menadžer bendova poput Eddie and the Hot Rodsa. Hollis je izvorno planirao postati dječji psiholog, no 1975. godine je napustio fakultet i preselio se u London. Tamo je osnovao bend The Reaction, s kojim je 1977. godine snimio demo snimku na kojoj je bila pjesma "Talk Talk", koja će kasnije postati hit singl njegova budućeg benda. Nakon jednog singla, "I Can't Resist" (1978.), The Reaction se raspada, a Hollis je preko brata upoznao Leeja Harrisa, Paula Webba i Simona Brennera. S njima će 1981. godine osnovati bend Talk Talk.

Isprva novovalna senzacija, Talk Talk se na vrhuncu popularnosti počeo povlačiti te se posvetio eksperimentalnom izričaju. Hollis je bio glavni tekstopisac i pjevač benda, hvaljen zbog svog uvijek upečatljivog glasa, a kasnije je najviše surađivao s Timom Friese-Greeneom, koji je bio neslužbeni četvrti član benda. Talk Talk se raspao 1991. godine jer se Hollis želio posvetiti obitelji.

Godine 1998. izdao je solo album naslovljen Mark Hollis nakon čega se u potpunosti povukao iz glazbene industrije, mada je povremeno surađivao s drugim glazbenicima poput Anje Garbarek. Svoje povlačenje, Hollis je objasnio na sljedeći način: "Izabrao sam svoju obitelj. Možda su drugi sposobni za to, ali ja ne mogu ići na turneju i istovremeno biti dobar tata."[2] U istom periodu, Hollis se preselio u London kako bi svojim sinovima ponudio više kozmopolitsko okruženje. Od 1998. godine do svoje smrti je živio sa suprugom, koja je učiteljica, u Wimbledonu. Umro je u veljači 2019. godine od "kratke i teške bolesti".[3][4][5][6]

Iako se nakon raspada Talk Talka Hollis potpuno povukao iz javnosti, često se spominjao u medijima, zajedno s Talk Talkom, kao autor koji je odbio podrediti umjetničke ambicije i ideje komercijalnim zahtjevima te je beskompromisno ustrajao u održavanju umjetničke kontrole.[7][8][9] Takav se pristup glazbi često navodi kao nužan uzor za nove glazbenike. Godine 2004. nakratko se pojavio u javnosti kako bi primio BMI Pop Award za pjesmu "It's My Life", koja je do danas ostala najprepoznatljiviji hit Talk Talka.

  1. ↑ Točan datum smrti Marka Hollisa nikada nije javno objavljen. Kao najraniji mogući datum smrti spominjao se 18. veljače, dok su drugi izvještaji sugerirali da je umro 24. ili 25. veljače.
  2. ↑ „Interview :: paul's talk talk pages – Fansite dedicated to Talk Talk”. Web.archive.org. 9 October 2009. Arhivirano iz originala na datum 9 October 2009. Pristupljeno 24 July 2014. 
  3. ↑ Jordan (24 February 2019). „Ah mate, just heard that Mark Hollis passed away today. Talk Talk were a proper 80’s band, horrible news. RIP.”. Twitter. Pristupljeno 11 March 2019. 
  4. ↑ Aubrey, Elizabeth (25 February 2019). „Talk Talk's Mark Hollis has reportedly died, aged 64”. NME. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-25. Pristupljeno 25 February 2019. 
  5. ↑ „Mark Hollis, lead singer of Talk Talk, dies at age 64”. The Guardian. 25 February 2019. Pristupljeno 26 February 2019. 
  6. ↑ Savage, Mark (26 February 2019). „Talk Talk star Mark Hollis dies at 64”. Bbc.com. Pristupljeno 26 February 2019. 
  7. ↑ Aizlewood, John (18 November 2002). „Why Ashcroft is missing Verve”. Evening Standard. 
  8. ↑ Schmickl, Gerald (14 December 2001). „Rev. of Talk Talk, Missing Pieces”. Wiener Zeitung. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-07. Pristupljeno 27 June 2009. 
  9. ↑ Lees, Alasdair (19 September 2008). „Shearwater, Bush Hall, London”. The Independent. Pristupljeno 27 June 2009. 
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne