Noam Chomsky | |
---|---|
Filozofija 20. / 21. vijeka | |
Zapadna filozofija | |
![]() | |
Rođenje | 7. 12. 1928. Philadelphia, Pennsylvanija |
Obrazovanje | |
Alma mater | University of Pennsylvania (BA 1949, MA 1951, Ph.D 1955) |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | lingvistika, analitika |
Glavni interesi | Lingvistika • psihologija filozofija jezika filozofija uma politika • etika |
Znamenite ideje | |
Inspiracija | |
Na
|
Avram Noam Čomski, doktor nauka, (engl. Avram Noam Chomsky) je rođen 7. decembra 1928. godine u Filadelfiji, SAD. Profesor je lingvistike je na Masačusetskom institutu za tehnologiju. Čomski je zaslužan za razvoj teorije o generativnoj gramatici, koja se smatra najvećim doprinosom lingvistici napravljenim u 20. veku. Kritičkim razmatranjem Skinerovog „Verbalnog ponašanja“, u kome je osporavao bihevioristički pristup proučavanju uma i jezika koji dominira u toku 1950-ih godina, posebno je doprineo razvoju kognitivne revolucije. Čomski je član saveta Novog plamena, levičarskog časopisa na području bivše Jugoslavije.
Njegov naturalistički pristup proučavanju jezika imao je posebno uticaja na filozofiju jezika i uma. Utvrdio je svoju hijerarhiju i klasifikaciju formalnih jezika na osnovu njihove generativne moći.
Prema „Indeksu citata u umetnostima i humanističkim naukama“ iz 1992. godine, Čomski je u periodu od 1980. do 1992. godine bio najviše citiran živi naučnik, i osmi najcitiraniji naučnik uopšte.[2][3][4]
Od kako je započeo svoju kritiku Vijetnamskog rata Čomski je postao nadaleko poznat, posebno internacionalno, po svojoj kritici medija i politike, i to više nego po lingvističkim teorijama. Čomski je široko poznat i kao politički aktivista i kritičar spoljne politike SAD-a i drugih vlada. Čomski opisuje sebe kao liberterskog socijalistu i simpatizera anarhosindikalizma (član je organizacije „Industrijski radnici sveta“, IWW.)
Noam Čomski je inostrani član Srpske akademije nauke i umetnosti u Odeljenju društvenih nauka. U svojoj knjizi „Novi militaristički humanizam“ oštro kritikuje bombardovanje Jugoslavije, jer je bilo u suprotnosti sa međunarodnim pravom i ukazuje na to da je humanitarna tragedija na Kosovu počela tek posle početka bombardovanja.