Operacija Oluja

Operacija Oluja
Segment rata u Hrvatskoj i rata u BiH
Datum 4. 8. – 8. 8. 1995. (84 h) Lokacija Hrvatska, Bosna i Hercegovina Ishod odlučujuća hrvatska[1] i bosansko-hercegovačka pobjeda[1] De facto završetak postojanja Republike Srpske Krajine Završetak postojanja Republike Zapadne Bosne Završetak opsade Bihaća[2][3] Teritorijalne promjene Hrvatska preuzima kontrolu nad 10.500 km2 svoje teritorije.
Sukobljene strane
Hrvatska (HV)  Bosna i Hercegovina (ARBiH)	Republika Srpska Krajina (VSK)  Republika Srpska (VRS) Autonomna Republika Zapadna Bosna
Komandanti i vođe
Zvonimir Červenko (HV) Atif Dudakovic (ABiH)	Mile Mrkšić (VSK) Fikret Abdić (ARZB)
Snage
130.000 vojnika (HV),[4] ~25.000 (ABiH) 350 tenkova (HV) 15 tenkova (ABiH) 500 artiljerijskih oruđa, 50 raketnih lansera, 18 aviona, ~17-38 helikoptera,	40.000 vojnika (VSK), ~10.000 vojnika (ARZB), 400 tenkova, 200 oklopnih transportera, 560 artiljerijskih oruđa, 20 raketnih lansera, ~320-360 protuavionskih oruđa, ~22-25 aviona, ~13-22 helikoptera,
Žrtve i gubici
174-196 ubijenih vojnika, 1.100-1.430 ranjenih[5]	(1) 500-700 vojnika i 500-677 civila ubijeno 2.500 ranjenih 5.000 ratnih zarobljenika 90,000 izbjeglica[6] (hrvatski izvori) (2) 742 vojnika ubijeno, najmanje 1.196 civila ubijeno, 200.000[5]-250.000 izbjeglica (srpski izvori) (3)150.000-200.000 izbjeglica (UN)

Operacija Oluja je vojna akcija kojom su za vrijeme rata u Hrvatskoj, početkom augusta 1995., snage Hrvatske vojske i policije uspostavile hrvatsku kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje Republike Srpske Krajine. U akciji je sudjelovao i V korpus Armije BiH iz bihaćkog džepa, koji je tom prilikom uspostavio nadzor nad tadašnjom Autonomnom republikom Zapadnom Bosnom.

Međunarodne reakcije bile su podvojene: SAD i Njemačka su ju podupirale, Rusija i Velika Britanija su joj se usprotivile.^[7]

Dok je sama akcija prošla prilično brzo i, s obzirom na angažirane efektive, relativno malo razaranja i gubitaka na obje strane, za posljedicu je imala iseljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva srpske nacionalnosti s akcijom zahvaćenih prostora. Tumačeći goleme demografske promjene, hrvatski autori naglašavaju da su Srbi iz ugroženih područja evakuirani po naređenju vlade Krajine izdanom 4.8.1995. u 20:00 h^[8]. Tokom i neposredno poslije akcije su na tim prostorima zabilježeni slučajevi paleža, pljačke, kao i ubojstva preostalih pripadnika srpske nacionalnosti. U tako ispražnjena područja je vlada hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana nešto kasnije naselila izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH.

Protiv Ante Gotovine, te još dvojice hrvatskih generala koji su sudjelovali u operaciji - Ivana Čermaka i Mladena Markača - na haškom sudu se vodio postupak zbog ratnih zločina. Nepravomoćnom presudom 2011. godine Ante Gotovina je osuđen na 24 godine a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen svih optužbi. 2012. godinei Ante Gotovina i Mladen Markač pravomoćnom odlukom oslobođeni su od optužbi po svim točkama optužnice.

Operacija Oluja je najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola Domovinskog rata. U Hrvatskoj se 5.8. 1995. - dan kada su hrvatske snage ušle u tadašnji glavni grad RSK Knin - slavi kao državni praznik pod nazivom Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se uglavnom pamti po progonima Srba iz Hrvatske.

1. ↑ ^{1,0 1,1} Leutloff-Grandits, Carolin: Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region. LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, 2006, page 69. ISBN 3-8258-8049-4
2. ↑ „Weary Bihac cries with joy as siege ends”. The Independent. 09. 08. 1995.. Pristupljeno 25. 01. 2010. 
3. ↑ „After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom'”. The New York Times. 09. 08. 1995.. Pristupljeno 25. 01. 2010. 
4. ↑ [https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Arhivirano 2008-10-06 na Wayback Machine-u Arhivirano 2008-10-06 na Wayback Machine-u (sh) Croatian War of Independence] Arhivirano 2008-10-06 na Wayback Machine-u 1995.08.04. - 08.08. - "Oluja"
5. ↑ ^{5,0 5,1} http://www.b92.net/eng/news/in_focus.php?id=111&start=0&nav_id=35990
6. ↑ Madey, Neven (14 August 1995). Letter from the Chargé d'affaires. Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights. Accessed 5 September 2009.
7. ↑ Steve Greenhouse (05. 08. 1995.). „CONFLICT IN THE BALKANS: THE ALLIES; U.S. Criticizes Croatia, but Only Halfheartedly, for Attack on Serbs”. The New York Times. Pristupljeno 15. 08. 2010. 
8. ↑ „33 dokumenata o evakuaciji Srba”. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-29. Pristupljeno 2013-09-18.