Prelamanje

Prelamanje ^[1], lom ili refrakcija (lat. refractio, od refractus - slomljen) je skretanje zraka svjetlosti i drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo, zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Kada zrak svetlosti prelazi granicu između dva različita medijuma (trasparentna materijala), valna dužina svetlosti se menja, dok učestalost ostaje nepromenjena.^[2] Ako zrak svetlosti nije ortogonalan na granicu, promena valne dužine dovodi do promene pravca zraka, što je poznato kao prelamanje.

Kada svetlosni zrak prelazi iz optički ređe u optički gušću sredinu upadni ugao je veći od prelomnog. Ako svetlosni zrak prelazi iz optički gušće u optički ređu sredinu prelomni ugao je veći od upadnog.^[3] Ako zrake dolaze iz optički gušćega u optički rjeđe sredstvo, postoji granični kut upadne zrake za koji još vrijedi Snelliusov zakon. Kod kutova većih od graničnoga događa se totalna refleksija.^[4]

Refrakcija oka je lom svjetlosnih zraka u dioptrijskom uređaju oka (rožnici, očnoj vodici, leći i staklovini), što omogućuje stvaranje slike na mrežnici. Refraktivno svojstvo sočiva se često koristi da bi se promenila prividna veličina slike. Lupe, naočare, kontaktna sočiva, mikroskopi i refraktivni teleskopi su primeri toga.

Prelamanje se može odnositi i na valove zvuka.

1. ↑ Ustaljena naučna terminologija iz Načela fizike objavljenih 1851. godine
2. ↑ „Shoaling, Refraction, and Diffraction of Waves”. University of Delaware Center for Applied Coastal Research. Arhivirano iz originala na datum 14. 04. 2009. Pristupljeno 23. 07. 2009. 
3. ↑ Ward, David W; Nelson, Keith A; Webb, Kevin J (2005). „On the physical origins of the negative index of refraction”. New Journal of Physics 7: 213. arXiv:physics/0409083. Bibcode 2005NJPh....7..213W. DOI:10.1088/1367-2630/7/1/213. 
4. ↑ refrakcija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.