31°49′51″N 107°38′30″W / 31.83083°N 107.64167°W
Prepad na Columbus | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
![]() |
![]() | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
![]() |
![]() ![]() | ||||||
Snaga | |||||||
484[1] | 353 | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
90-170 poginulih vojnika ~13 ranjenih 6 zarobljenih |
8 vojnika poginulo i ~8 ranjeno ~15 civila ubijeno | ||||||
|
Prepad na Columbus (engleski: Raid on Columbus) ili Bitka za Columbus (engleski: Battle of Columbus) je oružani sukob između meksičkih revolucionara na čelu sa Panchom Villom na jednoj, te američkih snaga na drugoj strani, koji se zbio 9. marta 1916. godine u pograničnom gradu Columbus u državi Novi Meksiko, poznat kao posljednji slučaj oružanog sukoba između američkih i stranih trupa na teritoriji kontinentalnih SAD. Do njega je došlo kada je nekoliko stotina Villinih vojnika na konju rano ujutro napalo grad i obližnji vojni garnizon, nastojeći se dočepati tamo smještenog oružja i opreme. Napadači su postigli uspjeh, djelomično zbog toga što je lokalni američki zapovjednik ignorirao upozorenja o predstojećem napadu. Villini ljudi su zapalili brojne zgrade, te uspjeli provaliti u vojna skladišta i iz njih iznijeti oko 300 pušaka, nekoliko mitraljeza, 80 konja i 30 mula. Branitelji su, međutim, Villinim ljudima nanijeli izuzetno teške gubitke koji se procjenjuju između 90 i 170 mrtvih. Prepad je razjario američku javnost, ali i administraciju predsjednika Woodrowa Wilsona koji je zapovijedio generalu Pershingu da preko granice poduzme kaznenu ekspediciju sa ciljem Villinog hvatanja.