Rat Antonija i Oktavijana

Rat Antonija i Oktavijana
Dio građanskih ratova Rimske Republike
Datum proljeće 32. pne. – august (Sextilis) 30. pne.
Početak: Objava rata Kleopatri od strane Senata; kraj: imenovanje Oktavijana faraonom Egipta.
Lokacija Grčka i Egipat
Rezultat Odlučujuća pobjeda Oktavijana
Casus
belli
Borba Oktavijana i Antonija za prevlast u rimskoj državi.
Teritorijalne
promjene
Rimska Republika anektira Egipat i postaje ujedinjena pod vlašću Oktavijana.
Zaraćene strane
Rimska Republika - Oktavijan i njegove pristaše Ptolemejski Egipat i pristaše Marka Antonija
Komandanti
Oktavijan,
Marko Agripa
Marko Antonije†,
Kleopatra VII od Egipta
Snage
198.000 rimskih legionara [1]
260 rimskih ratnih brodova
193.,000 rimskih i egipatskih vojnika [2]
300 rimskih i egipatskih ratnih brodova
Gubici
nepoznato nepoznato
Sve Antonijeve trupe su zarobljene ili prebjegle na Oktavijanovu stranu, skoro sva flota je uništena.

Rat Antonija i Oktavijana, također poznat pod nazivima Ptolemejski rat, Antonijev građanski rat, Rat Istoka i Zapada ili Završni rat Rimske Republike je bio oružani sukob koji se između 32. pne i 30. pne. vodio između Rimske Republike, odnosno Oktavijana i njegovih pristaša na jednoj, te Ptolemejskog Egipta i pristaša rimskog političara Marka Antonija na drugoj strani. Završio je Oktavijanovom pobjedom nakon koje je Egipat anektiran kao rimska provincija, i time i u političkom smislu završio helenistički period na Bliskom Istoku. Njime su okončani i višedecenijski građanski ratovi te stvoreni uvjeti da Oktavijan postepeno stari republikanski režim transformira u Rimsko Carstvo i uspostavi eru dugotrajnog mira i prosperiteta poznatu kao pax romana.

  1. Roman Legions
  2. Cleopatra

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne