Back Guerra d'independencia croata AN حرب الاستقلال الكرواتية Arabic Guerra de Croacia AST Xorvatiya müharibəsi Azerbaijani کوروواسی ساواشی AZB Вайна ў Харватыі Byelorussian Вайна Харватыі за незалежнасьць BE-X-OLD Хърватска война за независимост Bulgarian ক্রোয়েশীয় স্বাধীনতা যুদ্ধ Bengali/Bangla Rat u Hrvatskoj BS
| Rat u Hrvatskoj | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Ratovi u bivšoj Jugoslaviji | |||||||||
 Epizode iz rata: Dubrovnik nakon bombardiranja; paravojne formacije u Slavoniji; Vukovar nakon bitke; činovnici JNA pregledavaju dokumente stanovnika priobalja; uništen tenk u okolici Karlovca | |||||||||
| |||||||||
| Zaraćene strane | |||||||||
 Hrvatska Bosna i Hercegovina (1995.)
|
 Republika Srpska Krajina JNA (kontrolirala  Srbija) (1991.-1992.) Vojska Republike Srpske (1992.-1995.)
| ||||||||
| Komandanti | |||||||||
| Franjo Tuđman Anton Tus Gojko Šušak Janko Bobetko Zvonimir Červenko Petar Stipetić Rahim Ademi Mile Dedaković Atif Dudaković
|
Slobodan Milošević Milan Martić Milan Babić Goran Hadžić Mile Mrkšić Veljko Kadijević Blagoje Adžić Života Panić Jovica Stanišić Franko Simatović Borisav Jović
| ||||||||
| Snage | |||||||||
| 100.000 vojnika | 70.000 vojnika (1991.)-200.000 vojnika (1995.) | ||||||||
| Gubici | |||||||||
| Hrvatski izvori: | Srpski izvori:
ili
| ||||||||
Rat u Hrvatskoj je naziv koji se koristi za niz povezanih oružanih sukoba koji su se za vrijeme i neposredno nakon raspada Jugoslavije - od 1991. do 1995. - odigravali na teritoriju današnje Hrvatske između hrvatskih vojnih, policijskih i paravojnih snaga s jedne, te paravojnih snaga pobunjenih hrvatskih Srba, odnosno snaga Republike Srpske Krajine, koje je podržavala Jugoslavenska narodna armija, a kasnije Srbija.[9] U Hrvatskoj se za taj sukob koristi izraz Domovinski rat - dok se u engleskoj literaturi koristi i izraz Hrvatski rat za nezavisnost. Rat u Hrvatskoj se često uzima kao dio šire cjeline koju čini i rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Nakon kolapsa komunizma u istočnoj Europi, cilj Hrvatske i Bosne i Hercegovine bio je stvaranje neovisnosti, dok su JNA, srpski pobunjenici i paravojne formacije - pod organizacijom i komandom srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića[10][11][12] - imale cilj zadržati ta područja pod kontrolom Beograda uz pomoć "etničkog čišćenja" nesrpskog stanovništva i stvaranja dvaju novih srpskih država na tim teritorijima.
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Srpski su vojnici zauzeli 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija[6]. UNHCR procjenjuje da je 1991. godine u Hrvatskoj bilo oko 500.000 prognanika i izbjeglica,[13] a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM.[6] Prema drugim podatcima, uništeno je 180,000 domova, 25 % hrvatske ekonomije te prouzročeno 27 milijardi $ materijalne štete.[14]
- ↑ Navode se razni datumi; neki kao početak uzimaju 31. 3. 1991, odnosno Balvan revolucija, drugi okršaj u Pakracu i Incident na Plitvicama
- ↑ Dražen Živić-Demografski okvir i gubici Arhivirano 2010-10-01 na Wayback Machine-u Preuzeto 2010-08-05.
- ↑ 3,0 3,1 Utjecaj srbijanske agresije na stanovništvo Hrvatske, Index.hr, 11-12-2003. Preuzeto 2010-08-05.
- ↑ Demografija Hrvatske - aktualni demografski procesi; Dražen Živić; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Preuzeto 2010-08-05.
- ↑ 5,0 5,1 Igor Roginjek (25. 11. 2010). „Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve”. Documenta. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-24. Pristupljeno 28. 06. 2011.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 Ratne štete, izdaci za branitelje, žrtve i stradalnike rata u Republici Hrvatskoj Arhivirano 2007-10-17 na Wayback Machine-u Revija za socijalnu politiku, Svezak 8, Br. 2 (2001), Perković. Preuzeto 2010-08-05.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 KILLED AND MISSING PERSONS FROM THE TERRITORIES OF REPUBLIC CROATIA AND FORMER REPUBLIC OF SERB KRAYINA The Polynational War Memorial
- ↑ „Meštrović.S (1996), Genocide After Emotion: The Postemotional Balkan War, Taylor & Francis Ltd, p.77”. Books.google.se. Pristupljeno 07. 02. 2010.
- ↑ „Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV - The policy of ethnic cleansing; Prepared by: M. Cherif Bassiouni.”. UN. 28. 12. 1994.. Arhivirano iz originala na datum 2011-03-23. Pristupljeno 19. 3. 2011.
- ↑ Robert Soucy. „Fascism (politics) - Serbia”. Encyclopaedia Britannica.
- ↑ „Weighing the Evidence - Lessons learned from the Slobodan Milošević Trial”. Human Rights Watch. 13. 12. 2006.. Pristupljeno 23. 7. 2011.
- ↑ „Introduction: Serbia - Background”. CIA World Factbook. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-15. Pristupljeno 4. 6. 2012.
- ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; nije zadan tekst za reference po imenuUNHCR - ↑ Darko Zubrinic. „Croatia within ex-Yugoslavia”. Croatianhistory.net. Pristupljeno 07. 02. 2010.