Relativnost istovremenosti

Događaji A, B, and C menjaju redosled u zavisnosti od referennog sistema iz kojeg kretanje biva posmatrano

U fizici, relativnost istovremenosti je koncept da udaljena istovremenost (zbivanje dva prostorno odvojena događaja u isto vreme) nije apsolutna, već ovisi o referentnom okviru promatrača.

Shvatanje da proticanje vremena ne zavisi od kretanja, odnosno da je vreme apsolutno, vekovima je vladalo u klasičnoj mehanici.[1]

U teoriji relativiteta, vreme više nije linearno već razgranato, što znači da u nekim slučajevima za dva vremenska trenutka ne možemo kazati niti da su jednovremeni niti da jedan od njih prethodi drugom. Vreme je time prestalo da bude nešto što na jedinstven način obuhvata sve događaje i umesto toga je postalo lokalno, nerazdvojno povezano s mestom događanja.[2]

Posebna teorija relativnosti dokazuje da vreme predstavlja četvrtu koordinatu vreme-prostora i uslovljeno je kretanjem.[1]

  1. 1,0 1,1 „Релативност истовремености догађаја”. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-27. Pristupljeno 2020-09-05. 
  2. Miloš Arsenijević, Vreme i vremena (str. 65). Dereta, Beograd 2003.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne