Saturn

Saturn

Pogled na planet Saturn (izvor: NASA)
Svojstva orbite
Prosječni polumjer	1,429,400,000 km 9.54 AJ
Opseg orbite	8.958 Tm 59.879 AJ
Ekscentricitet	0.054 150 60
Perihel	1,349,467,375 km 9.020 632 24 AJ
Afel	1,503,983,449 km 10.053 508 40 AJ
Ophodno vrijeme	10,757.7365 d 29.45 god
Sinodički period	378.09 d
Prosječna orbitalna brzina	9.638 km/s
Nagib	2.484 46°
Broj prirodnih satelita	33
Fizička svojstva
Ekvatorski promjer	120,536 km
Polarni promjer	108,728 km
Spljoštenost	0.87
Površina	4.27×1010 km2
Volumen	7.46×1014 km3
Masa	5.68x1026 kg
Srednja gustoća	0.6873 g/cm3
Gravitacijsko ubrzanje na ekvatoru	8.96 m/s2 = 0.914 G
Druga kozmička brzina	35.49 km/s
Period rotacije	0.444 009 d ( 10 h 39 min 25 s)
Brzina rotacije (na ekvatoru)	35,535.59 km/h
Nagnutost osi	26.73°
Albedo	0.47
Površinska temperatura	min prosj. max 82 K 143 K NP K
Sastav atmosfere
Atmosferski tlak	140 kPa
Vodik	93%
Helij	5%
Metan	0.2%
Vodena para	0.1%
Dušik	0.01%
Etan	0.0005%
Fosfin	0.0001%

Saturn (simbol: ) je šesti planet u Sunčevu sustavu. Udaljen je 9,54 AJ odnosno 1 429 400 000 km od Sunca, promjera 120 536 km (na ekvatoru) i masu 5,68 × 10²⁶ kg.^[1][2] Saturn je po volumenu i masi drugi planet nakon Jupitera. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada skupini plinovitih divova, planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje gustoće i s najvećim prstenom.^[3][4][5] Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10⁹ km. Tijelo mu je znatno spljošteno (ekvatorski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je gustoća manja od gustoće vode (690 kg/m³).

Saturn se sastoji pretežno od vodika i helija (jednak odnos kao kod Jupitera).^[6] Ispod plinovite atmosfere prostire se sloj molekularnoga vodika s nešto zamrznute tvari (u kojoj ima tragova metana, amonijaka i drugog), zatim sloj metalnoga vodika, te središte sa stjenovitom jezgrom. Temperatura je u središtu vrlo visoka (12 000 K), pa je to Saturnov izvor energije usporediv s energijom koju prima Sunčevim zračenjem; temperature oblačnoga sloja iznosi –130 °C, dok bi temperatura samo zbog doprinosa Sunčeva zračenja bila –170 °C. U atmosferi se primjećuju svjetliji i tamniji oblaci usporedni s ekvatorom, manje istaknuti nego kod Jupitera, jer se, zbog niže temperature, stvaraju bliže središtu planeta. Među oblacima se opažaju vrtlozi, kao Velika bijela pjega. Infracrveno zračenje otkriva topliji polarni vrtlog, takozvanu vruću pjegu. Brzina vjetra iznosi do 500 km/h. U ekvatorskom području planet se vrti s periodom od 10 h 14 min, a središte se, prema podatcima prikupljenima uz pomoć radio valova, vrti s periodom od 10 h 39 min 22 s. Saturn ima prostrano magnetsko polje, kojega je magnetski moment 600 puta veći od Zemljina, a magnetska indukcija na površini iznosi oko 50 μT. Za razliku od Jupitera, os vrtnje mu je primjetno nagnuta. Oko Saturna zabilježeno je 62 prirodna satelita, od kojih je 7 zaokruženo djelovanjem vlastite gravitacije (u stvarnosti ima ih više od 150).^[7][8]

Najpoznatije obilježje Saturna su planetarni prsteni koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Oko Saturna kruži i mnoštvo prirodnih satelita, kojih je do sada otkriveno 62. Osim satelita, u ravnini Saturnova ekvatora kruži golem broj satelitskih čestica, koje čine koncentrične prstene. Saturnov je prsten prvi vidio Christiaan Huygens 1655. Glavni se dio prstena, promjera 275 000 km, dijeli na prsten A (vanjski) i prsten B (srednji), između kojih je Cassinijeva pukotina, te prsten C (unutarnji). Prsten D nalazi se najbliže planetu, dok se dalje od glavnoga dijela nalazi tanak prsten F (sastavljen od vrpca), širi prsten G i najširi E, usred kojega se giba prirodni satelit Enkelad. Debljina je glavnoga dijela prstena 1 km. Čine ga uglavnom ledene i manje često stjenovite čestice, obujam kojih se kreće od praha pa do tijela metarskoga promjera. Na oblik i dijeljenje prstena utječu sateliti svojom gravitacijom.

Saturn odbija oko 47% Sunčeve svjetlosti (albedo 0,47). Saturn se za prosječne opozicije (kada je najbliži Zemlji) vidi pod kutem od 20 lučnih minuta, a magnituda mu je u prosjeku 0,7 (u najboljim uvjetima: 0,43). Saturn je jedan od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Mali teleskop je dovoljan da se ugledaju prsteni. Sunčeva rasvjeta na Saturnu je oko 100 puta manja nego na Zemlji. Ravnotežna temperatura koju bi imao zbog Sunčeve rasvjete, 90 K, niža je od izmjerene prosječne temperature, 95 - 105 K, što znači da ima značajan vlastiti izvor energije. Sjaj Saturna mijenja se kako se mijenja vidljivost prstena. Saturn su istraživale letjelice Pioneer 11 (1979.), Voyager 1 (1980.), Voyager 2 (1981.), a umjetnim satelitom postala je svemirska letjelica Cassini-Huygens, u srpnju 2004.^[9]

Saturn je u rimskoj mitologiji otac vrhovnog boga Jupitera, dok je u grčkoj mitologiji poznat kao Kronos. Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Hladolet pored međunardonog imena Saturnuš (Saturnus po starom kajkavskom pravopisu).^[10]

1. ↑ Brainerd, Jerome James (24 November 2004). „Characteristics of Saturn”. The Astrophysics Spectator. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-05. Pristupljeno 5 July 2010. 
2. ↑ „General Information About Saturn”. Scienceray. 28 July 2011. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-06. Pristupljeno 17 August 2011. 
3. ↑ Brainerd, Jerome James (6 October 2004). „Solar System Planets Compared to Earth”. The Astrophysics Spectator. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-06. Pristupljeno 5 July 2010. 
4. ↑ Dunbar, Brian (29 November 2007). „NASA – Saturn”. NASA. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-06. Pristupljeno 21 July 2011. 
5. ↑ Cain, Fraser (3 July 2008). „Mass of Saturn”. Universe Today. Pristupljeno 17 August 2011. 
6. ↑ Brainerd, Jerome James (27 October 2004). „Giant Gaseous Planets”. The Astrophysics Spectator. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-05. Pristupljeno 5 July 2010. 
7. ↑ Piazza, Enrico. „Saturn's Moons”. Cassini, Equinox Mission. JPL NASA. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-05. Pristupljeno 22 June 2010. 
8. ↑ Munsell, Kirk (6 April 2005). „The Story of Saturn”. NASA Jet Propulsion Laboratory; California Institute of Technology. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-22. Pristupljeno 7 July 2007. 
9. ↑ Saturn, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
10. ↑ Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834, Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.