Neutralnost ovog članka ili dijela članka je osporena. Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na stranici za razgovor. |
Srbi u Vojvodini | ||
---|---|---|
Ukupna populacija: | 1.970.790 (procena ukupno sa Vojvdinom, užom Srbijom i dijasporom) | |
Populacija: | Srbi u Vojvodini 1.190.785 (2022) | |
Jezik: | srpski jezik (šumadijsko-vojvođanski i smederevsko-vršački dijalekat) | |
Religija: | Uglavnom pravoslavna, manjim delom protestanti ili ateisti (u prošlosti su mnogi bili i muslimani) | |
Etnička grupa: | Indo-Evropska |
Srbi su najbrojnija etnička grupa na području Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2022. godine, Srba je u Vojvodini bilo 1.190.785 i činili su 68,43% stanovništva ove pokrajine.[1] U zavičajnom smislu, jedan deo današnjih Vojvođanskih Srba čini starosedelačko srpsko stanovništvo, dok drugi deo čini stanovništvo doseljeno u toku 20. i 21. veka. Po veroispovesti, Srbi u Vojvodini su uglavnom pravoslavni, a od drugih veroispovesti, među Vojvođanskim Srbima je znatnije zastupljen i protestantizam.[2] Starosedelačko srpsko stanovništvo Vojvodine uglavnom govori Šumadijsko-vojvođanski, a delimično i Smederevsko-vršački dijalekat srpskog jezika.[3] Pored teritorije autonomne pokrajine Vojvodine, istorijske teritorije vojvođanskih Srba uključuju i delove Srema i Banata koji su danas u sastavu Grada Beograda (opštine Zemun, Surčin i Novi Beograd i područje Pančevačkog Rita u opštini Palilula), selo Ostrovo u opštini Kostolac u sastavu Grada Požarevca, kao i neke delove današnje Hrvatske, Mađarske i Rumunije.