Tomas Lindahl

Tomas Robert Lindahl
Rođenje	28. 1. 1938. (1938-01-28) (dob: 87)[1] Stockholm, Švedska
Državljanstvo	švedsko
Polje	Istraživanje raka Popravak DNA[2]
Institucija	Institut Francisa Cricka Londonski istraživački institut Univerzitet u Göteborgu Univerzitet u Princetonu Rockefellerov univerzitet
Alma mater	Karolinska Institutet (PhD) Teza: O strukturi i stabilnosti nukleinskih kiselina u otopini (1967.)
Poznat po	pojašnjenje stanične rezistencije na karcinogene
Istaknute nagrade	FMedSci (1998.)[3] FRS (1988.)[4] Kraljevska medalja (2007.) Copleyjeva medalja (2010.) Nobelova nagrada za kemiju (2015.)

Tomas Robert Lindahl [ˈtɔmas ˈrɔbert ˈlɪndɑːl] (Stockholm, 28. januara 1938), švedski znanstvenik. Specijalizirao se u istraživanju raka.^{[5][6][7][8][9][10][11][12][13]} Član je Kraljevskog društva^[4] i Akademije medicinskih znanosti u Ujedinjenom Kraljevstvu.^[3]

S američkim kemičarom Paulom L. Modrichem i turskim kemičarom Azizom Sancarom podijelio je 2015. dodijeljenu im Nobelovu nagradu za kemiju za izučavanja mehanizama popravka DNA.^[14][15][16]

1. ↑ LINDAHL, Tomas Robert. Who's Who 2015 (online Oxford University Press ed.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc (potrebna pretplata)
2. ↑ Lindahl, Tomas (2013). „My Journey to DNA Repair”. Genomics, Proteomics & Bioinformatics 11 (1): 2–7. DOI:10.1016/j.gpb.2012.12.001. ISSN 16720229. 
3. ↑ ^{3,0 3,1} „Dr Tomas Lindahl FRS FMedSci”. London: Academy of Medical Sciences. Arhivirano iz originala na datum 8. oktobra 2015. 
4. ↑ ^{4,0 4,1} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu royal
5. ↑ Gerken, T. is; Girard, C. A.; Tung, Y. -C. L.; Webby, C. J.; Saudek, V.; Hewitson, K. S.; Yeo, G. S. H.; McDonough, M. A. i dr.. (2007). „The Obesity-Associated FTO Gene Encodes a 2-Oxoglutarate-Dependent Nucleic Acid Demethylase”. Science 318 (5855): 1469–1472. DOI:10.1126/science.1151710. PMC 2668859. PMID 17991826. 
6. ↑ „Author's profile”. Scopus. 
7. ↑ Lindahl, T. (1993). „Instability and decay of the primary structure of DNA”. Nature 362 (6422): 709–15. DOI:10.1038/362709a0. PMID 8469282. 
8. ↑ Wood, R. D. (2001). „Human DNA Repair Genes”. Science 291 (5507): 1284–9. DOI:10.1126/science.1056154. PMID 11181991. 
9. ↑ Satoh, M. S.; Lindahl, T. (1992). „Role of poly(ADP-ribose) formation in DNA repair”. Nature 356 (6367): 356. DOI:10.1038/356356a0. 
10. ↑ Trewick, S. C.; Henshaw, T. F.; Hausinger, R. P.; Lindahl, T; Sedgwick, B (2002). „Oxidative demethylation by Escherichia coli AlkB directly reverts DNA base damage”. Nature 419 (6903): 174–8. DOI:10.1038/nature00908. PMID 12226667. 
11. ↑ Barnes, D. E.; Lindahl, T (2004). „Repair and genetic consequences of endogenous DNA base damage in mammalian cells”. Annual Review of Genetics 38: 445–76. DOI:10.1146/annurev.genet.38.072902.092448. PMID 15568983. 
12. ↑ Yang, Y. G.; Lindahl, T; Barnes, D. E. (2007). „Trex1 exonuclease degrades ssDNA to prevent chronic checkpoint activation and autoimmune disease”. Cell 131 (5): 873–86. DOI:10.1016/j.cell.2007.10.017. PMID 18045533. 
13. ↑ Crow, Y. J.; Hayward, B. E.; Parmar, R; Robins, P; Leitch, A; Ali, M; Black, D. N.; Van Bokhoven, H i dr.. (2006). „Mutations in the gene encoding the 3'-5' DNA exonuclease TREX1 cause Aicardi-Goutières syndrome at the AGS1 locus”. Nature Genetics 38 (8): 917–20. DOI:10.1038/ng1845. PMID 16845398. 
14. ↑ Broad, William J. (7. 10. 2015.). „Nobel Prize in Chemistry Awarded to Tomas Lindahl, Paul Modrich and Aziz Sancar for DNA Studies”. The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 7. 10. 2015. 
15. ↑ Staff (7. 10. 2015.). „THE NOBEL PRIZE IN CHEMISTRY 2015 – DNA repair – providing chemical stability for life” (PDF). Nobel Prize. Pristupljeno 7. 10. 2015. 
16. ↑ DOI:10.1038/nature.2015.18515
    This citation will be automatically completed in the next few minutes. You can jump the queue or expand by hand