Trovanje radijacijom je pojava prouzrokovana jonizujućim zračenjem koja se kod ljudi i životinja manifestuje kroz oštećivanje organa i tkiva. Ovaj pojam se najčešće koristi da bi se izrazilo akutno trovanje visokim dozama radijacije u kratkom vremenskom periodu, mada se koristi i za duže vremenske periode. Klinička dijagnoza ovog trovanja se stručno zove akutni radijacijski sindrom (ARS).[1][2][3] Hronični radijacijski sindrom postoji ali je veoma redak i najčešće se javlja kod radnika u nuklearnim postrojenjima i elektranama. Razlika između akutnog i hroničnog trovanja je u vremenu izlaganja radioaktivnim izvorima: kod akutnih trovanja najrasprostranjenije je kratko izlaganje visokim dozama zračenja dok je kod hroničnih potreban duži vremenski period konstantnog izlaganja. Izlaganje radijaciji povećava rizik od tumora i mutacija. Kasnija oboljenja se podrazumevaju kao nasumična posledična veza sa trovanjem radijacijom.