Univerzitet Columbia | |
---|---|
Columbia University in the City of New York | |
lat. Universitas Columbia in Urbe Novi Eboraci | |
Historija | |
Moto | In lumine Tuo videbimus lumen (Latinski) |
Osnivanje | 1754. |
Generalno | |
Vrsta | privatni univerzitet |
Novine | Columbia Daily Spectator |
Budžetski izdatak | $9.2 milijardi[1] |
Administracija | |
Predsjedatelj | William Campbell |
Predsjednik | Lee C. Bollinger |
Prorektor | John Henry Coatsworth |
Akademsko osoblje | 3,763 (jesen 2013; full-time)[2] |
Studenti | |
Broj studenata – dodiplomci – diplomci | 29,250 (jesen 2013)[3] 8,365 (jesen 2013)[3] 18,568 (jesen 2013)[3] |
Sportovi | 31 sportski tim |
Maskota | Lav |
Lokacija | |
Sjedište – grad – savezna država – država | Manhattan, New York New York SAD |
Kampus | Urbani |
Koordinate | 40°48′27″N 73°57′43″W / 40.80750°N 73.96194°W |
Službene stranice | |
www |
Univerzitet Kolumbija grada Njujorka (engl. Columbia University in the City of New York), koji se često naziva samo Univerzitet Kolumbija, je američki privatni istraživački univerzitet, član Lige bršljana, koji se nalazi u kvartu Morningsajd Hajts na Gornjem Menhetnu u Njujorku. Univerzitet je osnovan 1754. godine kao King's koledž na temelju kraljevske povelje koju je izdao George II od Velike Britanije. Kolumbija je najstarija ustanova visokog obrazovanja u državi Njujork, peta najstarija u SAD i jedna od 9 kolonijalnih koledža koji su osnovani pre Američke revolucije.[4] Univerzitet danas vodi Kolumbija globalne centre u Amanu, Pekingu, Istambulu, Parizu, Mumbaju, Rio de Žaneiru, Santijagu i Najrobiju.[5]
Nakon Američkog rata za nezavisnost, Kraljevski koledž je nakratko postao državna ustanova, a ime mu je promenjeno u Kolumbija koledž 1784. Univerzitet danas radi pod poveljom iz 1787. koja je stavila ustanovu pod upravu privatnog odbora poverenika, a 1896. godine ustanovi je promenjeno ime u Univerzitet Kolumbija.[6] Iste godine univerzitetski kampus je preseljen iz avenije Medison na njegovu sadašnju lokaciju u Morningsajd Hajtsu, gde zauzima šest gradskih blokova, odnosno 13 ha.[7] Univerzitet obuhvata 20 fakulteta i povezan je sa brojnim ustanova, među kojima su Učiteljski koledž (koji je akademsko odeljenje univerziteta), Koledž Barnard i Objedinjeni teološki seminar, sa programima dostupnim kroz Jevrejski teološki seminar Amerike, kao i kod fakultet Džuilijard.[8]
Kolumbija upravlja dodeljivanjem Pulicerove nagrade.[9] Univerzitet ima 101 dobitnika Nobelove nagrade među alumnijima, bivšim studentima i saradnicima, druga iza univerziteta Harvard među svim akademskim ustanovama na svetu. Univerzitet Kolumbija je jedan od četranaest osnivača Udruženja američkih univerziteta i bio je prva obrazovna ustanova u SAD koja je dodeljivala titulu doktora medicine.[6][10] Među značajnim alumniji univerziteta i njegovog prethodnika, Kraljevskog koledža, je pet Očeva osnivača SAD, devet sudija Vrhovnog suda SAD[11], 20 živih milijardera[12], 26 dobitnika Oskara[13] i 29 šefova država, uključujući i tri predsednika SAD.[14]