Ustanak Komitopula | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Bizantsko-bugarskih ratova | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Bugarsko Carstvo Kijevska Rusija (970-971) Pečenezi |
Bizantsko Carstvo Kijevska Rusija (968-969) Kraljevina Mađarska Kneževina Duklja Kraljevina Hrvatska | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Samuilo Roman Gavril Radomir Ivan Vladislav † Krakra Ivac |
Jovan I Cimiskije Vasilije II Bugaroubica Nikephoros Ouranos Theophylact Botaneiates † Nikephoros Xiphias Constantine Diogenes |
Ustanak Komitopula (bugarski: Въстание на комитопулите, Bizantsko osvajanje Bugarske ili Pedesetogodišnji rat su naziv za dugotrajni oružani sukob koji je od 971. do 1018. trajao između Bizantskog Carstva na jednoj i pobunjenih Bugara na drugoj strani. Do njega je došlo nakon što je 971. Bizant bio iskoristio Svjatoslavov pohod na Bugarsku kako bi okupirao istočni dio tadašnjeg Bugarskog Carstva i prisilio cara Borisa II na abdikaciju. U zapadnom dijelu bugarske države su velmože iz dinastije Komitopula to odbile priznati te su nastavili pružati otpor. Od 976. su ustanici pod vodstvom Samuila bili u ofenzivi i uspjeli zauzeti veliki dio bizantskih teritorija, sve do 1014. kada nisu odlučno poraženi u bitci na Belasici. Bizantinci su godine 1018. uspjeli konačno slomiti njihov otpor te je tako prestalo postojati Bugarsko Carstvo, a Bizant ponovno uspostavio hegemoniju nad Balkanskim poluotokom.