Geslo: Cymru am byth | |
Himna: "Hen Wlad Fy Nhadau (sh. Stara zemlja mojih otaca)" | |
Status | dio Ujedinjenog Kraljevstva |
Glavni grad | Caerdydd |
Službeni jezici | |
Demonim(i) | Velšani |
Vlada | Devoluirano parlamentarno zakonodavstvo unutar parlamentarne ustavne monarhije |
• Kralj | Charles III |
Mark Drakeford | |
prazno | |
Alun Cairns | |
Legislatura | Narodna skupština Parlament Ujedinjenog Kraljevstva (40 od 650 zastupnika) |
Nastanak | |
• Ujedinjenje pod Gruffuddom ap Llywelynom | 1057.[2] |
3. ožujka 1284. | |
1535. | |
31. srpnja 1998. | |
Površina | |
• Ukupno | 20,779 km2 (3. u UK.) |
Stanovništvo | |
• Procjena za 2017. | ▲ 3.125.000[6] |
• Popis iz 2011. | 3.063.456 |
• Gustoća | 148 /km2 |
HDI (2017.) | 0.885[7] jako visok |
Valuta | funta sterlinga (GBP) |
Vremenska zona | UTC+0 (GMT/WET) |
• Ljeti (DST) | UTC+1 (BST/WEST) |
Format datuma | dd/mm/gggg |
Pozivni broj | +44 |
ISO 3166 kod | [[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]] |
Veb-domena | .cymru / .wales / .uk |
Veb-sajt wales |
Wales (velški: Cymru; engleski: Wales) jest država u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva i otoka Velika Britanija.[8] Graniči se s Engleskom na istoku, na sjeveru i zapadu je Irsko more, a na jugu Bristolski kanal. U Walesu je živjelo 3.063.456 stanovnika po popisu iz 2011. godine i zauzima ukupnu površinu od 20.779 km2. Obala Walesa je duga više od 2.700 km, a reljef mu je uglavnom planinski, čiji se viši vrhovi nalaze u sjevernim i središnjim područjima, među kojima je i najviša planina Walesa, Yr Wyddfa (eng. Snowdon). U cjelosti se nalazi unutar sjevernog umjerenog pojasa i ima promjenljivu, oceansku klimu.
Velški nacionalni identitet se javio među Britima nakon povlačenja Rimljana iz Britanije u V. stoljeću i Wales se smatra jednom od suvremenih keltskih nacija. Smrt Llywelyna ap Gruffudda 1282. godine označila je završetak edwardijanskog osvajanja Walesa, mada je Owain Glyndŵr nakratko povratio velšku neovisnost početkom XV. stoljeća. Wales je u cjelosti pripojen Engleskoj i podveden pod engleski pravni sustav Aktima o zakonima u Walesu iz 1535. i 1542. godine. Posebna velška politika se razvila u XIX. stoljeću. Velški liberalizam, čiji je predstavnik početkom XX. stoljeća bio Lloyd George, potisnut je rastom popularnosti socijalizma i Laburističke stranke. Velški nacionalni pokret je rastao tijekom stoljeća: stranka Plaid Cymru je osnovana 1925. godine, a Velško jezičko društvo 1962. godine. Utemeljena na osnovu Akta o upravi u Walesu iz 1998. godine, Narodna skupština Walesa je zadužena za niz devoluiranih političkih pitanja.
Za vrijeme industrijske revolucije, razvoj rudarstva i metalurške industrije pretvorili su Wales iz zemljoradničke u industrijsku naciju. Rudarstvo u južnovelškim poljima uglja je izazvalo munjevit rast stanovništva Walesa. Dvije trećine stanovništva živi u južnom Walesu, gdje se nalaze gradovi Caerdydd (eng. Cardiff), Abertawe (eng. Swansea), Casnewydd (eng. Newport) i obližnje doline. Kako je za Wales tradicionalna ekstraktivna i teška industrija ili izgubila na značaju ili potpuno nestala, velško gospodarstvo danas počiva na javnom sektoru, lakoj i uslužnoj industriji te turizmu.
Iako je tijekom povijesti politički i društveno bio tijesno povezan s ostatkom Velike Britanije i većini stanovništva je engleski jezik maternji, Wales je zadržao poseban kulturni identitet i zvanično je dvojezičan. Više od 560.000 govornika velškog jezika živi u Walesu, a u sjevernim i zapadnim područjima ga govori većina stanovništva. Od kraja XIX. stoljeća nadalje, Wales je postao čuven kao "zemlje pjesme", djelomično zahvaljujući tradiciji eisteddfoda. Na mnogim međunarodnim sportskim događajima, kao što su Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u rugbyju i Igre Commonwealtha, Wales ima svoje nacionalne momčadi, mada na Olimpijskim igrama velški sportaši nastupaju za Britaniju. Rugby union se smatra simbolom velškog identiteta i izrazom nacionalne svijesti.
<ref>
; nije zadan tekst za reference po imenu Wales Hist 100